nedostatak helija
Zašto bi rat u Iranu mogao uzrokovati zastoje u pregledima magnetih rezonanci

Nedostatak helija imat će lančane posljedice u medicinskoj i drugim industrijama — utječući na MRI uređaje, poluvodiče i još mnogo toga.
Rat SAD-a i Izraela protiv Irana, kao i odgovor Teherana, poremetili su oko trećine globalnih zaliha helija, koji je ključan za medicinske primjene poput MRI snimanja, ali i za visokotehnološke industrije poput sektora poluvodiča, piše Al Jazeera.
To je ponajprije posljedica ograničenja u pomorskom prometu i obustave proizvodnje kod jednog od glavnih proizvođača helija, Katara.
Koliko se helija proizvodi u Zaljevu?
Godine 2025. Katar je proizveo oko 63 milijuna kubičnih metara helija, što čini trećinu od ukupno oko 190 milijuna kubičnih metara proizvedenih globalno, prema podacima Američkog geološkog zavoda.
Iako druge zaljevske zemlje nisu glavni proizvođači helija, ključne su za globalni opskrbni lanac jer izvoz iz Katara i drugih zemalja ovisi o pomorskim rutama i uskim grlima u njihovim obalnim vodama, osobito Hormuškom tjesnacu.
Dana 2. ožujka Ebrahim Jabari, viši savjetnik zapovjednika Iranske revolucionarne garde (IRGC), objavio je da je tjesnac „zatvoren” i da će, ako bilo koji brod pokuša proći, IRGC i mornarica „zapaliti te brodove”. Od tada je promet kroz tjesnac znatno smanjen.
Iranski dužnosnici tvrde da tjesnac nije potpuno zatvoren – osim za brodove SAD-a, Izraela i njihovih saveznika – ali su uveli nova pravila: svaki brod mora dobiti odobrenje Teherana za prolazak kroz ovaj uski plovni put. Kao rezultat toga, promet je gotovo stao, osim nekoliko indijskih, pakistanskih i kineskih brodova.
QatarEnergy, najveći svjetski proizvođač ukapljenog prirodnog plina (LNG), čija postrojenja također proizvode tekući helij, objavio je da će godišnji izvoz tog rashladnog plina padati za 14 posto.
Kako se transportira do kupaca?
Helij je plin vrlo male gustoće, pa u plinovitom stanju zauzima mnogo prostora. Zato se obično hladi do tekućeg stanja i pohranjuje u specijalizirane kriogene spremnike, što štedi prostor i smanjuje troškove.
Helij se obično mora transportirati unutar 45 dana od ukapljivanja, jer se čak i dobro izolirani spremnici postupno zagrijavaju, što uzrokuje isparavanje i gubitak plina u atmosferu.
U Kataru se takvi spremnici prevoze brodovima. Gotovo sav izvoz katarskog helija prolazi kroz Hormuški tjesnac jer ne postoji alternativni morski izlaz.
Zašto je proizvodnja poremećena?
Helij se dobiva kao nusproizvod pri proizvodnji LNG-a, pa svaki poremećaj u proizvodnji plina automatski smanjuje i opskrbu helijem. Proizvodnja LNG-a u Kataru pogođena je napadima na energetsku infrastrukturu.
QatarEnergy je 2. ožujka objavio da je obustavio proizvodnju nakon iranskih napada na postrojenja u Ras Laffanu i Mesaieedu, iako je Iran to negirao. Nedugo potom, iranski projektili pogodili su LNG postrojenje u Ras Laffanu, koje obrađuje oko 20 posto globalne opskrbe LNG-om.
Napad je izazvao tri požara i smanjio oko 17 posto katarskog izvoznog kapaciteta LNG-a, što bi moglo donijeti oko 20 milijardi dolara gubitaka godišnje tijekom sljedećih pet godina. Zbog toga će godišnja proizvodnja LNG-a biti smanjena za 12,8 milijuna tona tijekom tri do pet godina, što je razlog i smanjenja izvoza helija.
Koje zemlje najviše ovise o heliju iz Zaljeva?
Najveći potrošači katarskog helija su Južna Koreja, Japan, Tajvan i Kina. Većina opskrbe prodaje se putem dugoročnih ugovora, pa se promjene cijena možda neće odmah osjetiti, ali će opskrba postati ograničenija.
Prema analitičarima, prekid opskrbe od 30 dana mogao bi povećati cijene za 10 do 20 posto, dok bi prekid od 60 do 90 dana mogao dovesti do rasta cijena od 25 do 50 posto, osobito za kupce bez dugoročnih ugovora.
Zašto je helij toliko važan?
Helij se može ohladiti na temperature blizu apsolutne nule, što ga čini nezamjenjivim u mnogim visokotehnološkim primjenama. Kemijski je inertan, što znači da ne reagira s drugim tvarima, pa je idealan kao rashladno sredstvo koje ne kontaminira osjetljive materijale.
Posebno je važan za hlađenje supravodljivih magneta.
Za što se koristi?
Tekući helij ključan je za rad MRI uređaja (magnetske rezonancije), koji koriste snažna magnetska polja za stvaranje detaljnih slika unutrašnjosti tijela.
Oko četvrtine svjetske potrošnje helija otpada na hlađenje takvih magneta. Osim toga, koristi se u proizvodnji poluvodiča, koji su temelj moderne elektronike — od pametnih telefona i automobila do podatkovnih centara i vojnih sustava.
Također se koristi za punjenje balona jer je lakši od zraka i nezapaljiv.
Što ako nestane helija?
Helij nema umjetnu zamjenu, pa bi njegov nedostatak usporio tehnološki razvoj. Ovo nije prvi takav problem — riječ je o petoj globalnoj krizi opskrbe helijem od 2006. godine.
Iako se razvijaju tehnologije koje smanjuju ovisnost o heliju ili ga recikliraju, većina MRI uređaja i dalje ovisi o njemu.
Tko još proizvodi helij?
SAD je najveći svjetski proizvođač s oko 81 milijun kubičnih metara godišnje, više od 40 posto globalne proizvodnje.
Velike kompanije poput ExxonMobila, kao i proizvođači u Kanadi, mogli bi povećati proizvodnju, ali ni Sjeverna Amerika nije potpuno neovisna o zaljevskom heliju. Zbog poremećaja, neke kompanije već smanjuju isporuke i pokušavaju preusmjeriti opskrbne lance na druge regije.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare